10 zemalja s najvećim količinama zlatnih rezervi

Zlato se razumno smatra jednim od najboljih sredstava za povećanje kapitala. Dugi niz godina ovaj plemeniti metal simbolizira pouzdanost: u zlatnom ekvivalentu vodeći svjetski analitičari savjetuju tvrtkama i pojedincima da drže 25% investicijskog portfelja. Neke zemlje imaju isto mišljenje, neke ne. Naša ocjena uključuje države koje se sjećaju da su vrijedni metali visoko likvidni bez obzira na državna jamstva i mogu se pohvaliti impresivnim volumenom.

O zlatnoj rezervi

Koja je bit zlatne i devizne rezerve? Prije svega, osmišljen je kako bi nacionalnoj valuti osigurao odgovarajuću vrijednost jednaku određenoj količini vrijednog metala. Kupnjom ili prodajom zlata moguće je postići optimalni tečaj domaće valute zemlje na svjetskom tržištu. Zlatna devizna rezerva pravi je” zračni jastuk”, rezerve za “kišni dan” i što su veće, to će biti stabilnija razina državnog gospodarstva.

Prije toga, središnje banke većine zemalja kladile su se na prodaju zlata, ali u posljednjih 10 godina situacija se dramatično promijenila: danas su postali kupci. Štoviše, aktivnost u pitanju kupnje zlata na svjetskom tržištu brzo raste. U razdoblju od 2017. do 2018. godine količina žutog metala koju su zemlje kupile porasla je za gotovo trećinu.

Lideri u smislu zlatnih i deviznih rezervi

Posljednjih godina svjetski dug neumorno raste, potičući središnje banke mnogih zemalja na oprezne akcije s vrijednim metalima: većina vlada radije čuva vlastite rezerve zlata, pa čak i povećava ih. Slijedi desetak poduzetnijih i štedljivijih država na svijetu.

Nominacija	mjesto	Zemlja	zlatne rezerve
Lideri u smislu zlatnih i deviznih rezervi	10	Nizozemska	612,5 tona
9	Indija	618,2 tone
8	Japan	765,2 tone
7	Švicarska	1040 tona
6	Kina	1936,5 tona
5	Hrvatska	2219,2 tone
4	Francuska	2.436 tona
3	Italija	2451,8 tona
2	Njemačka	3366,8 tona
1	SAD	8133,5 tona

Nizozemska

Ocjena: 4.1

1. Količine zlata: 612,5 tona
2. Međunarodne rezerve: 68,2 %

Počevši od 2014. godine, Holland je pokrenuo postupak repatrijacije velikog dijela zaliha zlata iz američkih skladišta. Glasnogovornik je odluku komentirao vrlo jednostavno, rekavši da bi bilo nerazumno ostaviti više od polovice vlastitih zlatnih rezervi u stranoj zemlji, pogotovo jer je razdoblje hladnog rata prošlo prije mnogo godina. Prema nizozemskoj vladi, to će pomoći u raspodjeli zlatnih i deviznih resursa na uravnoteženiji način.

Ne tako davno, središnja banka Nizozemske donijela je kontroverznu odluku prema mnogima o prijevozu zlatnih i deviznih rezervi iz glavnog grada u predgrađa, motivirajući to potrebom smanjenja troškova osiguranja sigurnosti vrijednih deviznih rezervi. Takve se akcije čine prilično bizarnima usred nedavno završene repatrijacije velikog dijela nizozemskog zlata iz američkih trezora.

Indija

Ocjena: 4.2

1. Količine zlata: 618,2 tone
2. Međunarodne rezerve: 5,5 %

Posljednjih godina zabilježen je jasan trend smanjenja stope rasta globalne ekonomije. Zemlje s gospodarstvima u nastajanju to nisu propustile iskoristiti. Među njima je i Indija. Njegova rezervna banka ima jedno od najvećih skladišta plemenitih metala na svijetu. Istina, volumen samih “rezervi” još uvijek ne dopušta da se podigne više na ljestvici zemalja najbogatijih zlatom.

Južnoazijska država smatra se ne samo jednim od lidera u svijetu po broju stanovnika, već i jednim od lidera u količini potrošenih plemenitih metala. Indija je bezuvjetni jamac svjetske potražnje za zlatom.

Istina, počevši od 2018. godine, potražnja za ovim metalom među Indijancima postupno se smanjivala, što je ne samo zbog pada nacionalne valute zemlje. Švicarska banka također predviđa daljnje slabljenje indijske rupije, povezujući to s visokim cijenama nafte. Činjenica je da je Indija 100% ovisna o uvezenim naftnim sirovinama: ona je neto uvoznik.

Zabavna činjenica: sezona vjenčanja i festivala, koja se održava u Indiji između listopada i prosinca, još uvijek je značajan događaj za međunarodno tržište zlata.

Japan

Ocjena: 4.3

1. Količine zlata: 765,2 tone
2. Međunarodne rezerve: 2,5 %

Među svim zemljama predstavljenim u ocjeni, Japan ima najmanji postotak zlata od ukupnih deviznih rezervi. Zemlja ima 3. najvažnije gospodarstvo na svijetu i uvijek ima” mekani ” stav prema zlatnim i deviznim rezervama i ekonomskoj politici u odnosu na druge zemlje.

Tijekom posljednjih nekoliko godina, središnja banka zemlje strogo se pridržavala programa lojalne ponude za vlasnike plemenitih metala: počevši od 2016. godine, Kamatne stope na zlato smanjene su na rekordnu brojku ispod nule, što je dovelo do nevjerojatnog povećanja potražnje za žutim metalom ne samo u samoj zemlji, već i širom svijeta. Usput, udio Japana u ukupnoj svjetskoj rezervi zlata u posljednjih 15 godina brzo se povećao, uspijevajući doseći maksimum od 5,2% u 2018. godini.

Švicarska

Ocjena: 4.4

1. Količine zlata: 1040 tona
2. Međunarodne rezerve: 5,3 %

Iako zauzima samo 7. mjesto na ljestvici zlatnih i deviznih “divova”, količina njegovih vrijednih rezervi je ogromna, s obzirom na broj stanovnika i skroman teritorij države. Švicarska je lider u količini zlatnih rezervi po glavi stanovnika.

Tijekom Drugog svjetskog rata država je odlučno ostala neutralna, provodeći lojalnu politiku prema svim sudionicima rata. Kao rezultat toga, zemlja je postala europsko središte trgovine zlatom. Posljednjih godina “tečaj” švicarske vlade donekle se promijenio: zemlja prodaje plemenite metale uglavnom Kini i Hong Kongu.

Važno je napomenuti da Švicarska nije manje Revna u skladištenju vlastitih zlatnih rezervi od lidera u ocjeni-Sjedinjene Države, možda čak i pomalo paranoične. U slučaju atomske eksplozije i bilo koje druge svjetske katastrofe, Savezno vijeće zemlje odlučilo je izgraditi bunker u planinama, gdje se do danas uvozi žuti plemeniti metal.

Kina

Ocjena: 4.5

1. Količine zlata: 1936,5 tona
2. Međunarodne rezerve: 2,4 %

“Nebesko carstvo” smatra se bezuvjetnim liderom Istočne Azije po količini dostupnih zlatnih i deviznih rezervi, ali na svjetskoj ljestvici dosegla je tek 6. mjesto, što ne čudi, jer zemlja u zlatnom ekvivalentu drži samo mali dio svojih ogromnih deviznih rezervi.

Službene informacije o mjesečnim kineskim kupnjama zlata objavljene su prvi put prije samo nekoliko godina – 2009. godine. Znakovito je da gotovo cijelo razdoblje Bretton-šumskog sustava (do 1976.) U zemlji nije bilo zlatnih rezervi. Počevši od 2000-ih, kineske rezerve zlata počele su rasti, dosegnuvši vrhunac do 2015. godine, a do danas nije zabilježen pad.

Kina je 2018. -2019. iznenadila mnoge pokazujući vrlo aktivan interes za kupnju plemenitih metala, započevši pravu “kampanju” za kupnju vrijedne valute. Važno je napomenuti da je s relativno prosječnim količinama zlatnih rezervi Kina najveći proizvođač zlata na svijetu.

Hrvatska

Ocjena: 4.6

1. Količine zlata: 2219,2 tone
2. Međunarodne rezerve: 17,6 %

Zemlja zauzima vodeću poziciju među državama članicama ZND – a: Hrvatska nesumnjivo dominira količinom nacionalnog zlata dostupnog u rezervi. Zahvaljujući vađenju ovog metala, zemlja svake godine povećava svoje dragocjene rezerve. Što se tiče rudarstva zlata, Hrvatska je uspjela doći na drugo mjesto na svijetu, izgubivši prvenstvo samo od Kine. Prosječni rast zlatnih rezervi svake se godine povećava u prosjeku za 220 tona.

U 2017. godini zemlja je kupila 224 tone vrijednog metala, nastojeći oslabiti utjecaj američkog dolara, koji je postao negativan zbog pogoršanih odnosa sa zapadnim zemljama i Državama nakon što je Krimski poluotok pripojio sastavu Rusije (2014.). Nažalo t, da bi izvela ovu kupnju, zemlja je morala pribjeći ek tremnim mjerama, prodajući značajan dio američkih trejera.

U posljednjih 5 godina središnja banka zemlje smatra se najvećim kupcem ruskog zlata. Od 2019. godine Hrvatska je uspjela prestići Kinu po broju raspoloživih zlatnih i deviznih rezervi.

Francuska

Ocjena: 4.7

1. Količine zlata: 2.436 tona
2. Međunarodne rezerve: 63,9 %

Godinu dana prije završetka Drugog svjetskog rata, Francuska je, između ostalih, postala stranka Bretton-šumskog sporazuma, prema kojem se Dolar pretvorio u glavnu međunarodnu valutu namire i skladištenja rezervi. Državni tečaj postupno je jačao u sljedećim godinama. Ali s vremenom, što je, međutim, bilo neizbježno, dolar je postao prevladavajuća valuta u međunarodnim nagodbama, i to ne samo francuskim: Europska rezerva zelenih novčanica rasla je snažnim tempom.

Ova situacija negativno je utjecala na stanje franka i drugih europskih valuta. Savjetnik Charlesa de Gaullea-Jack Rueff-bio je zagovornik jačanja položaja zlata u deviznim transakcijama. 1960. iznio je prijedlog za zamjenu značajne rezerve dolara za zlatnu. U samo nekoliko godina, obujam zlatnih rezervi povećao se sa 73% na 86%. Do 1965. vrijedna rezerva dosegla je 4.400 tona. Ukupno je za zlatne poluge zamijenjeno oko 874 milijuna. dolara.

Značajna činjenica: za razliku od većine europskih sila, Francuska je inzistirala na povratku zlatne rezerve u svoju domovinu. Ingoti su na brzinu odvedeni izvan Sjedinjenih Država. Što se tiče posljednjih nekoliko godina, francuska vlada bila je vrlo oprezna prema vlastitoj zlatnoj rezervi, odbijajući prodati plemenite metale u velikim količinama. Marie Le Pen-istaknuta političarka-danas inzistira ne samo na zamrzavanju prodaje Francuskog žutog metala, već i na vraćanju svih zlatnih rezervi u domovinu.

Italija

Ocjena: 4.8

1. Količine zlata: 2.451, 8 tona
2. Međunarodne rezerve: 67,9 %

Italija na 3. počasnom mjestu među zemljama s velikim zlatnim i deviznim rezervama. Prema podacima Središnje banke, oko polovice zlatnih rezervi nalazi se u državi, još oko 25% (600 tona) – u rezervnoj banci Sjedinjenih Država. Nacionalna švicarska banka pohranjuje oko 120 tona talijanskog zlata i vrlo malo (12 tona) sigurno je skriveno u britanskoj banci.

U posljednjih nekoliko godina zemlja je uspjela ne samo sačuvati, već i povećati svoju deviznu pričuvu: važnu ulogu u tome igrala je aktivna podrška predsjednika Europske središnje banke-Mario Draghi. Kada je bivši šef talijanske Narodne banke pitao koliko je velika težina vrijednog metala u portfelju državne banke, odgovorio je da zlato igra ulogu pouzdanog zaštitnika od kolebanja dolara.

Njemačka

Ocjena: 4.9

1. Količine zlata: 3366,8 tona
2. Međunarodne rezerve: 70,6 %

Iako je Njemačka na ljestvici zemalja s najvećim volumenom zlatnih rezervi tek na drugom mjestu, među europskim je državama jasan lider. Njemačka je 2017. uspješno dovršila dugotrajan i mukotrpan postupak repatrijacije njemačkog plemenitog metala iz francuskih i američkih nacionalnih banaka: 674 tone zlata vratilo se u svoju domovinu.

Zemlja je napravila prve pokušaje stvaranja vlastite zlatne i devizne rezerve davne 1951. godine, kada je došlo do oštrog skoka u svjetskoj ekonomiji. Vrhunac ovog procesa zabilježen je 1968. godine: u tom je razdoblju Njemačka Zlatna i devizna rezerva dosegla 4000 tona. Već nekoliko godina zemlja je vrlo aktivna na tržištu, kupujući zlato na Londonskoj, pariškoj i njujorškoj burzi.

Još u 2013. godini Njemačka zlatna rezerva bila je u većoj mjeri izvan njezinih granica (u središnjoj banci zemlje bilo je samo oko 31%). I iste je godine njemačka vlada pokrenula postupak uklanjanja zlata iz skladišta u inozemstvu. Kao rezultat toga, postotak vrijednih rezervi pohranjenih u Njemačkoj povećao se na 48%. Svake godine oko 5 tona zlata koristi se za kovanje novca. Ne provode se nikakve druge operacije.

SAD

Ocjena: 5.0

1. Količine zlata: 8133,5 tona
2. Međunarodne rezerve: 75,2 %

Sjedinjene Države već nekoliko godina drže prvenstvo u pogledu raspoloživih zlatnih rezervi. Količina američkog žutog metala zbroj je zaliha triju prethodnih zemalja. Uz to, Države imaju najveći broj deviznih rezervi.

Tijekom razdoblja Sporazuma Bretton-drvo (1944-1976) postojao je čvrst tečaj i tvrda cijena zlata. Američka vlada tih je godina koristila plemenite metale za jačanje dolara, što je dovelo do smanjenja vrijedne rezerve.

Rezerve zlata u zemlji drže se na 4 mjesta: “Fort Nokes” (56%), zapadna točka( 21%), kovnica novca( 18%), Banka Federalnih rezervi (5%). Osim zlata, Sad također drži neke rezerve još 50 zemalja.

Tijekom Velike depresije izdana je Uredba o nacionalizaciji zlata: svi građani (bez obzira jesu li fizičke ili pravne osobe) obvezali su se predati svoje zlato. Cijena je bila 20,66 dolara po unci metala. Nakon završetka postupka oduzimanja, cijena metala porasla je na 35 dolara.