10 znanstvenih objašnjenja prednosti meditacije

Povijest meditacije seže više od 3000 godina. Podrijetlom iz utrobe budizma i hinduizma, služio je prije svega kao duhovno oruđe koje je pomoglo čovjeku da razbistri um i postigne unutarnje prosvjetljenje.

Suvremena meditativna praksa koja se koristi na Zapadu daleko je od religioznog konteksta. Koristi se za ublažavanje stresa, živčane napetosti i postizanje stanja opuštanja.

Takvu svjetovnu meditaciju dugujemo, između ostalog, Johnu Kabat-Zinnu, koji je nakon dugogodišnjeg proučavanja budističkih duhovnih praksi odlučio koristiti meditaciju kao osnovu za program smanjenja stresa. Uklonio je sve religiozno iz prakse meditacije i učinio ga glavnim alatom za psihoterapijski rad s ljudima izloženim stresnim reakcijama i povećanoj anksioznosti. Ova varijanta meditacije dobila je alternativni naziv-praksa pažljivosti. Trenutno je to najpopularnija vrsta ne-religiozne meditacije.

Znanstvenici su obraćali pažnju na meditaciju prije više od 50 godina. Još 70-ih godina prošlog stoljeća, zahvaljujući kardiologu Herbertu Bensonu s Harvard Medical School (Kabat-Zinn je tamo radio), postalo je poznato o utjecaju meditacije na ritam srca, brzinu disanja i metabolizam. Od tada interes znanstvene zajednice za tu temu nije jenjavao i dosegao je vrhunac u posljednjih 15 godina.

U posljednje vrijeme prakse meditacije postaju sve popularnije.

Postoje znanstveni dokazi o prednostima meditacije. Većina se temelji na pouzdanim podacima dobivenim MRI skeniranjem mozga i encefalografijom.

Učinak meditacije posljedica je činjenice da ljudski mozak ima neuroplastičnost, kao što je.e. može se mijenjati pod određenim utjecajima. To je tako snažan utjecaj koji mijenja fizičku strukturu mozga, a to je meditacija. Redovitim vježbanjem moguće je postići značajne promjene u životu i njegovoj percepciji.

Sreća

Znanstvenici su uvjereni da se neuronska aktivnost u centrima odgovornim za doživljavanje sreće povećava meditacijom. Oni koji su prakticirali meditaciju dugi niz godina na 700-800%. Za početnike-na 10-15%. Ovaj učinak primijetili su istraživači iz SAD-a i Tibeta.

Smanjenje anksioznosti

Meditacija pažljivosti pomaže preraditi traumatična iskustva povezana sa strahovima i pomoći pacijentima da se nose s anksioznim poremećajima. To je zaključak znanstvenika koji su proveli studiju 2019. godine. Otkrili su da meditacija mijenja način na koji mozak obrađuje sjećanja na strah. Osoba s anksioznim poremećajem reagira strahom kad je nešto podsjeti na traumatični događaj, čak i ako u stvarnosti nema prijetnje. Dakle, osoba koju je pas ugrizao vraća se u to stanje svaki put kad čuje lajanje pasa ili vidi psa kako se približava.

Anksiozni poremećaji koji se temelje na sjećanjima na akutnu stresnu situaciju često se liječe terapijom izloženosti. Kada je osoba izložena podražaju koji izaziva tjeskobu, ali u sigurnom okruženju. Kao rezultat toga, ovaj poticajni podražaj trebao bi prestati doživljavati kao opasan i izazivati strah. Osoba se postupno navikava na činjenicu da sam podražaj nije prijetnja.

Meditacija pažljivosti predložena je kao optimalno okruženje za terapiju izlaganjem jer uključuje doživljavanje sadašnjeg trenutka s otvorenim, znatiželjnim i inertnim razmišljanjem.

Trening pažljivosti (vrsta meditacije) može poboljšati regulaciju emocija promjenom neurobioloških odgovora. Meditacija pomaže ljudima da nauče imati manje reaktivan i prilagodljiviji odgovor na podražaje koji izazivaju anksioznost. Ovu činjenicu potvrđuje studija koju su proveli istraživači iz Opće bolnice Massachusetts, smještene na Harvardu.

Sudionici studije (42 osobe) podvrgnuti su MRI pretragama mozga nakon što su završili 8-tjedni tečaj meditacije. Istraživači su bili zainteresirani za promjene u neuronskim mrežama povezanim s pažnjom i pamćenjem. Znanstvenici su otkrili da su promjene u hipokampusu nakon treninga pažljivosti povezane s povećanom sposobnošću prisjećanja sigurnih trenutaka i na taj način reagiranja prilagodljivije – ne reagirajući strahom na podražaje.

Meditacija također može poboljšati našu sposobnost da se povremeno prisjetimo ove nove, manje zastrašujuće reakcije i tako se riješimo navike brige.

Odmor za mozak

S gledišta fiziologije, mozak tijekom meditacije prestaje obrađivati uobičajene količine informacija. Beta ritam (EEG ritam u rasponu od 14 do 30 Hz s naponom od 5-30 MV) je smanjen, što mu omogućuje oporavak. Na MRI skeniranju mozga, koje je provedeno nakon 45-minutne prakse, vidljivo je izumiranje aktivnosti područja mozga odgovornih za planiranje i donošenje odluka. Smanjena je aktivnost i u drugim područjima, posebno onima koja se odnose na obradu vanjskih signala. Kao rezultat toga, mozak iz stanja “borbene spremnosti” prešao je u stanje opuštanja. Znanstvenici s Harvarda donijeli su takve zaključke iz rezultata promatranja.

Povećanje razine serotonina

Tijekom meditacije u mozgu se dodatno oslobađa serotonin-neurotransmiter poznat kao “hormon sreće”. Serotonin je zapravo koristan za poboljšanje raspoloženja i smanjenje depresivnih manifestacija. Ali njegov višak može izazvati tjeskobu, tugu ili napad panike. U ljudi sa shizofrenijom može izazvati psihozu.

Očuvanje mentalnih funkcija u starosti

Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji zaključili su da meditacije pomažu u sprečavanju starenja mozga. Proučavali su volumen sive tvari (odgovorna je za pamćenje i misaone operacije) kod starijih odraslih osoba koje su se bavile meditacijom. Pokazalo se da je njihov mozak, u usporedbi s onima koji nisu meditirali, bolje očuvan.

Smanjenje simptoma depresije

Studija koju je provelo privatno sveučilište u Baltimoreu potvrdila je da su učinci meditacije na depresivne poremećaje usporedivi s učincima antidepresiva.

Poboljšanje psihološke dobrobiti

Blagotvoran učinak na psihološko stanje osobe koja redovito meditira najmanje 8 tjedana (to je koliko dugo traje program is – is

()-()-() – () – () – () – () – () – () – () – (). Slike su pokazale kako se volumen stanica u amigdali, odgovornoj za strah, tjeskobu i stres, smanjio. I kako su se povećala područja mozga odgovorna za upravljanje emocijama.

Odgovarajući učinak meditacije primijetili su i sami ispitanici.

Povećana koncentracija i fokus

Postoje znanstveni dokazi da bavljenje meditacijom poboljšava kognitivne vještine. Dakle, nakon dva tjedna vježbanja, sposobnost fokusiranja i pamćenja informacija poboljšava se za 16%. Do ovog zaključka došli su znanstvenici iz Sjedinjenih Država. Sličan je učinak sasvim razumljiv – sekularna meditacija uključuje dugotrajno fokusiranje na bilo koji objekt, što se može smatrati dobrim treningom pažljivosti.

Oslobađanje od ovisnosti

Posljednjih godina pojavljuje se sve veći broj studija koje snažno dokazuju pozitivne učinke meditacije na ljude koji pate od ovisnosti. Najuvjerljiviji učinak zabilježen je među pušačima. Na primjer, samo dva tjedna meditacije omogućilo je smanjenje broja pušenih cigareta za 60% kod teških pušača. Oni koji se bave praksama pažljivosti prestaju pušiti čak i češće od onih koji prolaze popularni američki program “sloboda od pušenja”. Takvi su rezultati posljedica činjenice da se tijekom meditacije aktiviraju područja mozga odgovorna za samokontrolu-prefrontalni korteks i prednji cingularni dio. To potvrđuje skeniranje mozga. Na taj način čak i kratki treninzi meditacije poboljšavaju sposobnost samokontrole i smanjuju Pušenje. Najvjerojatnije će učinak meditacije biti pri radu s drugim vrstama ovisnosti.

Utjecaj na školski uspjeh

Učenici škola u kojima su meditacije uvedene u raspored postali su bolji u učenju – Prosječna Ocjena se povećala i manje je izostala iz školskih sati. Učitelji u tim obrazovnim ustanovama primijetili su da je manje vjerojatno da će djeca prekršiti disciplinu u učionici, a njihovo se ponašanje značajno poboljšalo.

Znanost potvrđuje da meditacija može donijeti određene koristi onima koji je redovito prakticiraju. Nije slučajno što su divovi poput ACE, Ace i Ace učinili prakse meditacije dijelom radnog rasporeda zaposlenika.

Izvori:

news.harvard.edu/gazette/story/2019/10/mindf

ness-meditation-study-shows-changes-in-neural-responses-to-pain-and-fear/

Eileen Luders, Nicolas Cherbuin and Florian Kurth “Forever Young(er): potential age-defying effects of long-term meditation on gray matter atrophy”

/journals/jamainternalmedicine/f

larticle/1809754

Sarah Lazar i sur. “Promjena koncentracije sive tvari u moždanom stablu nakon intervencije temeljene na pažnji korelira s poboljšanom psihološkom dobrobiti”.

Povezani unosi:

1. Jebač ispod krzneni kaput: prednosti i kontra Ukrasna kaput žbuka je najpristupačniji i univerzalniji način suočavanja fasada. Tehnologija završne obrade se primjenjuje na zid debelog sloja cementnog pjeskarenja, nakon čega slijedi potreban kaotični uzorak teksture i potreban volumen....
2. Rossinka Mixers: Značajke i prednosti Svatko želi stajati u svojoj kući visokokvalitetno i pouzdano vodovod. Izbor prikladnog miješalice zaslužuje posebnu pozornost. Danas ćemo govoriti o takvim proizvodima Rossinka. Karakteristike Rossinka radi u domaćem vodovodnom tržištu dugi...
3. Bulk pod Knauf: prednosti i kontra Zbog jednostavnosti instalacije i rada, samonivelirajuće masene podove postaju sve popularniji. Kvaliteta proizvoda poznatih brandova ne uzrokuje pritužbe. To u potpunosti opravdava prilično visoke cijene proizvoda. Jedan od najpoznatijih proizvođača građevinskih...
4. Staklenik “Lubpsy”: što je to, prednosti i nedostaci Za rano rastuće toplinske biljne biljne usjeve vrtlari i vrtlari često koriste staklenike. Ove strukture, za razliku od punih staklenika, zauzimaju mnogo prostora. Zbog kompaktnosti mogu se instalirati u područjima bilo...