* Pregled najboljih prema uredništvu. O kriterijima odabira. Ovaj je materijal subjektivan, nije oglašavanje i ne služi kao vodič za kupnju. Prije kupnje potrebno je konzultirati stručnjaka.
Gotovo sva moderna ekonomija drži se na burzama. Dani kada je novac bio osiguran “tvrdom” imovinom poput zlata ili zaliha pšenice prošli su stotinama godina. Danas su osnova za gospodarstvo ugovori (uključujući terminske ugovore), radna snaga, informacije i ogromna mreža obveza koje neke tvrtke nameću drugima.
Uz to, osnova moderne ekonomije je tržište vrijednosnih papira. Sve dok su dionice tvrtke zanimljive brokerima i investitorima, organizacija djeluje u dobit i sposobna je zadržati se na tržištu. Ako ti vrijednosni papiri izgube potražnju, tvrtka će uskoro biti zaboravljena.
Za trgovanje vrijednosnim papirima i rad burze. To je prostor, financijska institucija u kojoj trgovci i investitori sklapaju ekonomske ugovore: kupuju i prodaju dionice, futures, obveznice, resurse i plemenite metale. A stanje gospodarstva ovisi o stanju burze.
Stoga smo u ovom materijalu odlučili razgovarati o najvećim burzama na svijetu, sortirajući ih prema tržišnoj kapitalizaciji. Zagreb, nažalost, nije uključena u ocjenu.
Rangiranje najvećih burzi
| Nominacija | mjesto | Razmjena | Tržišna kapitalizacija |
| Najveće svjetske burze | 10 | Tajvanska burza, Tajvan | 1,0 bilijuna. $ |
| 9 | Internet, Njemačka | 2,0 bilijuna. $ | |
| 8 | Amapa (Amapa), Indija | 2,2 bilijuna dolara. $ | |
| 7 | Televizija, Kanada | 2,2 bilijuna dolara. $ | |
| 6 | Burza u Shenzhenu (internet), Kina | 3,3 bilijuna dolara. $ | |
| 5 | Internet, Europska Unija | 4,3 bilijuna dolara. $ | |
| 4 | Hongkonška burza (NASA), Hong Kong | 4,3 bilijuna dolara. $ | |
| 3 | Šangajska burza (internet), Kina, | 5,0 bilijuna. $ | |
| 2 | INTERNET, SAD | 11,2 bilijuna. $ | |
| 1 | Njujorška burza (NASA), SAD | 23,2 bilijuna dolara. $ |
10. mjesto: Tajvanska burza, Tajvan, 1,0 bilijuna dolara
Ocjena: 4.1
Tajvanska burza (internet) jedno je od najvećih i najutjecajnijih tržišta vrijednosnih papira u Aziji. Međutim, njime se trguju dionice i derivati povezani isključivo s lokalnim tvrtkama. Internet djeluje od 1962. godine i pod potpunom je kontrolom države-tajvanske komisije za vrijednosne papire.
Licitiranje za internet je u tijeku u lokalnoj valuti-novom tajvanskom dolaru. Popis mjesta uključuje oko 1.000 lokalnih tvrtki. Jedna od zanimljivih značajki platforme je objavljivanje indeksa prije trgovanja. Svaki dan, 1-1, 5 sati prije početka rada, stranica širi informacije o vrijednosti i uvrštavanju dionica koje će se kupiti i prodati tijekom radnog dana. Tada dolazi gotovo 5 sati aktivnog trgovanja. A u 14:00 sati po lokalnom vremenu organizacija prestaje s istodobnim objavljivanjem fiksnih cijena. Na njima će se dionice prodavati i kupovati do kraja radnog dana.
Vlastiti indeks trgovanja na burzi je ponderirani prosjek i pokriva stanje svih tvrtki na popisu.
9. mjesto: NASA, Njemačka, 1,8 bilijuna dolara
Ocjena: 4.2
Internet je najveća njemačka burza koja se proširila daleko izvan granica zemlje. Središnji ured dioničkog društva – u ovom obliku postoji-nalazi se u Frankfurtu na Majni, ali postoje zasebne podjele u gotovo svim glavnim svjetskim gospodarskim prijestolnicama, uključujući London, Njujork i Moskvu.
Internet ima složenu strukturu koja uključuje nekoliko financijskih institucija odjednom za potpunu organizaciju obrta. Dakle, izravna prodaja i kupnja imovine provode se na Frankfurtskoj burzi. No, derivati (derivati raznih vrsta) trguju se na oceanima. Također u sastavu asa uključuje Luksemburšku tvrtku asa, čiji je zadatak nagodba, kliring i polog. I na kraju, za rad s privatnim investitorima, stranica ima mnogo podružnica.
Unatoč svojoj veličini i rasprostranjenosti, popis Na internetu je prilično mali-uključuje nekoliko stotina najvećih europskih tvrtki. Prosječni dnevni promet također je po volumenu inferiorniji od ostalih tržišta dionica. Djelomično zahvaljujući tome postiže se visoka stabilnost vrijednosti dionica tvrtki koje trguju na određenoj platformi.
8. mjesto: IPA (IPA), Indija, 2,2 bilijuna dolara
Ocjena: 4.3
Bombajska burza najstarije je tržište vrijednosnih papira u Indiji i cijeloj Aziji, ali nije najveće po kapitalizaciji. Prvi put je otkriven u doba Britanskog carstva, 1875. godine. Trgovina je započela u blizini Banjana – pod njegovom raširenom krunom okupljali su se brokeri i počeli jedni drugima nuditi vrijednosne papire.
Unatoč bogatoj povijesti, Bombajska burza nije imala službeni status do 2005. godine, bila je puka udruga privatnih osoba. Tek se kasnije razvila u punopravnu korporaciju.
Popis Bombajske burze ima više od 5 tisuća tvrtki koje izdaju više od 8 tisuća vrsta vrijednosnih papira. Tržišna kapitalizacija platforme iznosi 2,2 bilijuna dolara. Stranica također ima vlastiti indeks od 100, koji opisuje 100 najvećih indijskih tvrtki zastupljenih na svim nacionalnim tržištima.
Sada se Bombajska burza aktivno natječe s Nacionalnom indijskom. Potonji nudi veći obujam trgovanja zahvaljujući elektroničkim sustavima i drugim progresivnim inovacijama, međutim, u kapitalizaciji tvrtki vodeći je još uvijek u odnosu na oceane.
7. mjesto: NASA, Kanada, 2,2 bilijuna dolara
Ocjena: 4.4
Jedna od najvećih financijskih tvrtki u Sjevernoj Americi. Smješten u Kanadi, uključuje nekoliko burzi odjednom, uključujući one smještene u Torontu i Montrealu. Najveći od njih je Ace, Ace.
S druge strane, čini se da su “mainstream” i “venture” burze. Drugi nudi javno tržište dionica. Također, Iranian uključuje platformu na kojoj se trguje opskrbom električnom energijom i prirodnim plinom diljem Sjeverne Amerike. Sve to omogućuje da se nazire gotovo svaki aspekt financijskog trgovanja-od robe do derivata.
Ono što je zanimljivo je da se posljednjih godina sve više pokreću inicijative za sirovine. Na primjer, 2015. godine otvorila je internetsku platformu za trgovanje stočarstvom na Internetu.
Krajem 2000-ih planirana je konsolidacija kanadske televizije i Londonske burze. Ali to se nikada nije dogodilo. U 2013. godini projekt spajanja konačno je otkazan jer su predstavnici Londonske burze izvijestili da se 2/3 ulagača protivilo takvom spajanju platformi.
6. mjesto: burza u Shenzhenu (NASA), Kina, 3,3 bilijuna dolara
Ocjena: 4.5
Kina je sada Svjetsko gospodarsko i proizvodno središte. Stoga su burze smještene u ovoj zemlji jedna od najvećih na svijetu. A jedan od najvažnijih je Shenzhen, čija tržišna kapitalizacija iznosi 3,3 bilijuna dolara.
Jedna od najvažnijih značajki u vezi s internetom je podjela dionica u dvije skupine-A i b. Prvi uključuje vrijednosne papire koje izdaju domaće kineske tvrtke. Kako bi se osigurala stabilnost nacionalnog gospodarstva i neovisnost od tečajeva vanjskih valuta, njima se trguje isključivo za Juan, a samo stanovnici zemlje mogu sudjelovati u prodaji ili kupnji.
Dionice kategorije B namijenjene su nerezidentima Kine, a trguju se u hongkonškim dolarima. Prodaja i kupnja ovih vrijednosnih papira odvija se bez ograničenja količine i vrijednosti.
Unatoč ograničenjima “stabilnosti”, kineska vlada strogo kontrolira burzu u Shenzhenu. Na primjer, uprava zemlje ima pravo obustaviti trgovanje u slučaju bilo kakvih hitnih slučajeva. Jedan od njih dogodio se u svibnju 2003. godine, kada je od epidemije SARS-a platforma prestala s radom više od 7 dana.
5. mjesto: NASA, Europska unija, 4,3 bilijuna dolara
Ocjena: 4.6
Iphine je najveća europska burza koja okuplja ogroman broj financijskih tržišta. Osim same platforme za trgovanje dionicama i derivatima (derivati), ona također nudi usluge kliringa i pružatelj je financijskih informacija za partnerske korporacije.
Internet je jedna od najmlađih burza na ljestvici. Otvorena je 2000. godine na inicijativu vodstva Pariškog tržišta vrijednosnih papira. Burze u Parizu, Amsterdamu i Briselu spojile su se kako bi stvorile Iphine, a kasnije je bilo moguće pripojiti londonsko udruženje
Stranica ima i vlastiti indeks dionica-100%. Sastavlja se iz dionica stotinu najvećih tvrtki kojima se trguje na ovom mjestu. Ovaj indeks prikazuje stanje europskog gospodarstva, a popis korporacija pregledava se svaka tri mjeseca. Uključivanje u indeks korporacije zahtijeva ispunjavanje velikog broja zahtjeva i pravila.
4. mjesto: Hongkonška burza (NASA), Hong Kong, 4,3 bilijuna dolara
Ocjena: 4.7
Hongkonška burza najveće je tržište vrijednosnih papira u Hong Kongu i doživjela je sve brojne državne i društvene promjene. Osnovana je davne 1866. godine, ali je službeni status stekla nakon otprilike 50 godina.
Povijest interneta broji nekoliko “dramatičnih” razdoblja. Tako su, na primjer, sredinom prošlog stoljeća u Hong Kongu postojale četiri burze odjednom, zbog čega se vanjska gospodarska aktivnost regije razvijala krajnje neravnomjerno. Kao rezultat toga, 1980. godine bilo je potrebno stvoriti još jednu financijsku tvrtku čiji je zadatak ujediniti sve ove organizacije. Početkom 1990-ih, udaljenost uvesti nekoliko automatiziranih sustava koji su uvelike poboljšali postupke nadmetanja.
Nakon toga, vanjske gospodarske aktivnosti Hong Konga otišle su “na polijetanje”. Regija koja prima velike količine ulaganja iz inozemstva uspjela se brzo razviti i postati nevjerojatno moderna. Naravno, nije sve bilo glatko-na primjer, 1997. godine, zbog azijske ekonomske krize, indeksi su se spustili za više od 10%, ali su se brzo oporavili. I kao rezultat toga, organizacija sada posjeduje čak i londonsku razmjenu metala-jednu od najvećih svjetskih trgovinskih platformi koja pokriva kupnju i prodaju crnih, obojenih i dragocjenih sirovina.
Danas kapitalizacija hongkonške burze iznosi 4,3 bilijuna dolara.
3. mjesto: Šangajska burza (internet), kina, 5,0 bilijuna dolara
Ocjena: 4.8
Šangajska burza najveće je tržište vrijednosnih papira u kontinentalnoj Kini i jedno od najvažnijih u Aziji u cjelini. Organizacijski oblik-neprofitna tvrtka s strogom vladinom kontrolom.
Kao i u Shenzhenu, postoje dvije vrste vrijednosnih papira kojima se trguje u Šangaju: a i B. A-dionice su isključivo za velike investitore koji su stanovnici Kine. Trgovanje ovom imovinom odvija se u juanima. B-dionice su namijenjene nerezidentima Kine i drugim stranim ulagačima. Kupnja i prodaja vrši se u američkim dolarima i nema ograničenja ni u količini ni u količini.
Od 2014. godine Šangajska burza usko je povezana s hongkonškom. Tvrtke s prebivalištem u internetu mogu prodati svoje dionice na Internetu putem ” lokalnih “brokera. Popis “kombinirane burze” ima više od 500 najvećih korporacija u Kini.
IPHINE ima vlastiti indeks dionica koji se naziva iphine. Odražava stanje svih tvrtki koje su zastupljene na ovom tržištu. A drugi indeks IPA 50 pokazuje likvidnost i stabilnost dionica “blue chip” – najvećih korporacija zastupljenih na popisu.
2. mjesto: NASA, SAD, 11,2 bilijuna dolara
Ocjena: 4.9
(“Nasdak”) – specijalizirana američka burza na kojoj se trguje dionicama najvećih visokotehnoloških tvrtki. Na popisu su korporacije specijalizirane za proizvodnju elektroničke opreme, softvera i sličnih rješenja.
“Nasdak” se pojavio početkom 1960-ih s razvojem računalne tehnologije. U početku to nije bilo punopravno tržište dionica, već samo informativna “oglasna ploča” s emitiranjem prosječnih kotacija OTC tvrtki. Ali tada je izvršenje naloga dodano u funkcionalnost platforme – i nakon toga započelo je potpuno nadmetanje.
Danas se “Nasdak” sastoji od dva glavna tržišta dionica-nacionalne i male kapitalizacije. Na prvom mjestu nalaze se najveće američke tehnološke tvrtke, a popis ima više od 4.000 vrsta dionica. Na tržištu TV-a nalaze se Startupi i druge organizacije s malim kapitalom. Na popisu se nalazi oko 1000 vrsta vrijednosnih papira.
Najvažnija značajka “Nasdak” su sektorski indeksi koji pokazuju stanje svake pojedine ekonomske orijentacije. Na primjer, postoje indeksi tvrtki u bankarskom sektoru, medicinskom, softverskom, financijskom, industrijskom, osiguranju, telekomunikacijama i tako dalje.
1. mjesto: njujorška burza (NASA), SAD, 23,2 bilijuna dolara
Ocjena: 5.0
Njujorška burza najveće je tržište vrijednosnih papira na svijetu po prosječnom dnevnom prometu. Toliko je velika, sveobuhvatna i tražena da je pravi simbol ekonomske moći Sjedinjenih Država. Rezultati trgovanja na internetu određuju stanje tvrtki ne samo u zemlji, već i širom svijeta.
Zapravo, svjetski poznati indeks Doe-Jones, koji prikazuje ekonomsko stanje američke industrije, određuje se na ovom mjestu. Postoje i tehnološki i opći indeksi.
Priča o internetu počinje 1792. godine. Tada su 24 njujorška brokera, koji su do sada radili u kafićima i samo na klupama pod krošnjama drveća, potpisali takozvani “sporazum pod platanom”. U početku su na mjestu bile zastupljene samo dionice njujorške banke, a zatim su razne industrijske tvrtke dopunile popis.
Danas se na popisu nalazi više od 4.100 tvrtki. Kotiraju se dionice i razni vrijednosni papiri.
Koja je najveća svjetska burza gledajući ukupnu tržišnu vrijednost svih dionica?